Ograničavajući činioci rasta izvoza srbije

Uprkos tendenciji porasta robnog izvoza, brojni su problemi izvoznika i ograničenja sa kojima se suočavaju u izvozu. Pre svega to su visoke kamatne stope na domaćem tržištu, tako da se preduzeća samo iz nužde zadužuju. Inostrane banke prednost daju kreditiranju domaće potrošnje. Restriktivna monetarno-kreditna politika (zbog inflacionih pritisaka) i dalje umanjuje kreditni potencijal banaka, što sa svoje strane olakšava zadržavanje kamatnih stopa na visokom nivou. Aktivne kamatne stope komercijalnih banaka su posebno visoke ako se imaju u vidu niske pasivne kamatne stope na položene depozite.

Nedostatak obrtnog kapitala za finansiranje proizvodnje je praćen nestašicom sredstava za finansiranje i osiguranje izvoznih poslova, što otežava razmah domaćeg izvoza i formiranje održive dugoročne tendencije njegovog rasta. Da bi se otklonilo ovo ograničenje potrebno je da se obezbedi odgovarajući finansijski potencijal Fonda za osiguranje i kreditiranje izvoza, i da se pojača angažovanje države na području izvozne promocije privrede (predvideti značajnija sredstva u budžetu za ovu namenu).

Pretpostavka za dugoročno povećanje učešća vrednosti robnog izvoza Srbije u njenom BDP-a je restrukturiranje realnog sektora privrede. Očekivanje da će se ovaj proces ubrzano odvijati zahvaljujući privatizaciji za sada nema uverljivu potvrdu, jer je iznos novih ulaganja u vidu uvoza savremene inostrane opreme i tehnologije još uvek relativno skroman. Zaostajanje domaće privrede za inostranstvom od nekoliko tehnoloških ciklusa ne može biti zadovoljavajuća osnova za rast konkurentnog izvoza. S toga se ne sme izgubiti iz vida ispoljena zainteresovanost stranih kupaca domaćih preduzeća prvenstveno za domaće tržište, a tek onda i za izvoz (izvoz čelika je izuzetak jer se, pre svega, radi o uslužnim poslovima prerade). Privatizovana preduzeća sa stranim vlasništvom neretko postaju neto uvoznici. Mada su navedene mere liberalizacije doprinele snažnijem povezivanju domaće privrede sa inostranstvom, njihove posledice su se pre svega osetile na domaćem tržištu jer je došlo do dinamičnijeg rasta uvoza u poređenju sa rastom izvoza u periodu posle 2000. godine. Porast otvorenosti domaće privrede je uticao na jačanje konkurencije na unutrašnjem tržištu, uz primetno zanemarivanje izvoza.

Neki od istaknutijih problema u ostvarivanju boljih izvoznih rezultata su:

  • Nedovoljna konkurentnost izvoza
    Uprkos relativno nižim nadnicama u odnosu na razvijene zemlje i nove članice EU, preduzeća u Srbiji karakteriše naglašena sporost u uvođenju novih proizvoda zbog nedovoljne inovativne aktivnosti u preduzećima i zbog relativno niskog nivoa SDI. Tehnološki nivo većeg dela izvoza Srbije nije prilagođen snažnoj konkurenciji na svetskom tržištu, a delovanje necenovnih činilaca (ispitivanje tržišta prodaje, primena standarda kvaliteta) još uvek nije postalo bitan činilac izvoznog uspeha.
  • Nepovoljna investiciona klima
    Još uvek nepovoljna investiciona klima (po ocenama stranih investitora) može uticati na rast troškova poslovanja, što se direktno preliva na konkurentnost preduzeća u Srbiji, i deluje nepovoljno na formiranje novih izvozno usmerenih preduzeća i priliv SDI u ove sektore.

RAS

Izradu sajta podržao RAS
Razvojna agencija Srbije

Kontakt

Jugoistočna razvojna mreža

Kej kola Srpskih Sestara 3/2
18000 Niš

email. office@jrm.rs
Internet. www.jrm.rs

Kancelarija u Zaječaru:
Trg Oslobođenja 1
19000 Zaječar

tel. 019 426 376

Google Maps

Štampa

Please publish modules in offcanvas position.